Republika Hrvatska

Članovi Tajništva Inicijativnog odbora ZAVNOH-a:

dr. Pavle Gregorić, član AVNOJ-a, Stanko Opačić, član AVNOJ-a i Glavnog Štaba NOV i PO Hrvatske, Šime Balen, Član AVNOJ-a

Članovi Inicijativnog odbora ZAVNOH-a:

Pavao Krce, član AVNOJ-a, Đoko Jovanić, pomoćnik komadanta GŠ NOV i PO Hrvatske, Branko Zlatarić, član AVNOJ-a, Vlatka Babić, učiteljica, Nikola Grulović, član AVNOJ-a

Prvo zasjedanje ZAVNOH-a 13. i 14. lipnja 1943. u Otočcu

U oslobođenom Otočcu poslije višemjesečnih priprema započela je 13.lipnja 1944. svečana osnivačka skupština ZAVNOH-a koja je drugi dan nastavila rad kod jezera Labudovac na Plitvičkim jezerima. Ovim činom bio je završen rad Inicijativnog odbora.

Na skupštini su usvojena dva značajna dokumenta: proglas Narodima Hrvatske i Rezolucija prvog zasjedanja ZAVNOH-a (Plitvička rezolucuija). ZAVNOH postaje najviše političko tijelo narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj. Na skupštini je izabran Izvršni odbor ZAVNOH-a (predsjednik Vladimir Nazor) i izrađen Poslovnik o radu NOO-a . Pri Izvršnom odboru ZAVNOH-a osnovani su odsjeci zaduženi za pojedine oblasti rada: gospodarski, privredni, propagandni, zdravstveni, prosvjetni, socijalni, uprava i sudstvo.

Drugo zasjedanje ZAVNOH-a od 12. do 15. listopada 1943. u Plaškom

Na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom donijeto je nekoliko dokumenata važnih  za daljnji  razvoj narodne vlasti u Hrvatskoj: Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i radu ZAVNOH-a, kojim se ustonavljuje Predsjedništvo (vrši političke funkcije) i Tajništvo („za vođenje redovnih poslova ‟), Proglas narodu Hrvatske i Rezoluciju. ZAVNOH i dalje najviše političko predstavništvo NOP-a - de facto i najviše organ narodne vlasti  u Hrvatskoj s mrežom od  4.596 narodnih odbora koji upravljaju civilnim životom na oslobođenom, a dijelom i neoslobođenim područjima.