Usrcu Bosne, gdje su se prije osamdeset godina sklapale odluke koje su oblikovale budućnost, okupili su se antifašisti i poštovaoci historije da obilježe Drugo zasjedanje AVNOJ-a i usvajanje Deklaracije koja je postavila temelje slobode, jednakosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ovo značajno okupljanje, koje je održano u sali gdje su donesene ključne historijske odluke, bilo je prilika da se prisjetimo važnih trenutaka iz prošlosti i da se razmisli o njihovom značaju za današnjicu.

Među prisutnima bio je 97-godišnji Ibrahim Rustempašić iz Bugojna, jedan od najstarijih učesnika oslobodilačke borbe koji je svojim prisustvom podsjetio na hrabrost i odlučnost generacija koje su se borile za slobodu. Dok se Rustempašić tiho vraćao vlastitim sjećanjima u toj sali, drugi antifašisti su s ponosom nosili zastave i simbole, razgovarajući na jezicima današnjih država, ali razumijevajući se u zajedničkoj borbi protiv fašizma.

“Sjećanje na AVNOJ predstavlja puno za nas. Nažalost, mnoga djeca danas o tome ne znaju ništa, a to je propust roditelja. Ipak, to ne znači da se ne možemo lijepo okupiti, razgovarati i podsjećati se lijepih trenutaka iz naše historije”, istakla je Lada Bratinčević iz Hrvatske.

Oduševljenje zbog zajedničkog okupljanja i podsjećanja na vrijednosti antifašističke borbe izrazio je i Mehmed Bradarić iz Maglaja, ističući da su ljudi okupljeni zbog ljubavi prema zajedničkoj prošlosti, a ne zbog mržnje.

U novembru 1943. godine, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, donesene su ključne odluke koje su odredile budućnost teritorija koje su bili pod okupacijom. Osim toga, utvrđene su granice republika koje su ostale nepromijenjene čak i nakon raspada bivše države.

“Iako su sjećanja na tužne trenutke prisutna, mi smo tužni jer nema više bratstva i jedinstva. Umjesto toga, svijetom dominira novac, a žrtve su zaboravljene”, istakao je Ivan Flis Janin iz Slovenije.

U obraćanju okupljenima, predsjednik SABNOR-a BiH, Saed Đulić, pozvao je na obračun s vlastitim fašistima koji pokušavaju zaboraviti ili iskriviti historijske činjenice. Podsjetio je prisutne da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali je stvorio i sistem koji ne uspijeva adekvatno odgovoriti na potrebe Bosne i Hercegovine.

“Dejton piše očigledne stvari koje neki političari ne žele priznati. Piše da dok se nove vlasti ne dogovore o bilo kom zakonu, važe zakoni o praznicima naslijeđeni iz bivše države. To je važno imati na umu”, poručio je Đulić.

Pozivajući sve one koji dijele antifašističko naslijeđe da se suprotstave fašistima, Đulić je istakao važnost čišćenja vlastitih redova zarad budućnosti i djece.

Upravo je u ovakvim okupljanjima, u prisjećanju na važne trenutke iz prošlosti, snaga koja nas vodi ka boljoj budućnosti, gdje će vrijednosti slobode, jednakosti i solidarnosti biti temelj našeg društva.